Svi Mi logo
Navigacija/Poezija/Filipa Sara Popova
Sadržaj
Veštice kleka
Moja mala tekija naivne ljubavi
Veštice kleka
Moji hrvatski preci imali su mnogo dece,
jedan je sin bio švercer, drugi partizan
i do smrti je ostao ljut na oca
što ga je vezama izvukao iz ustaškog zatvora
što mu nije dao da umre dostojanstveno, partizanski,
pa je javno pare palio, čak je želeo i
da skoči u ogulinski ponor i
zbog toga nikada nije dobio nikakav
visoki
komunistički
čin, a
većina njegove braće i sestara umrla su,
ne po svojoj želji,
i moja je baba završila u ludnici,
ne po svojoj želji
već je prisilno bila gurnuta
u ponor, kao Zulejka.

Juče mi se pojavila u snu,
zakopala je dlanove u zemlju
i pitala me „spavaš li?“
Ali to je bilo trik-pitanje,
„Naravno da ne!“, rekoh,
„I ja sam veštica Kleka.
U ponoć, pretvaram se u krticu
i potajno, iz tamne zemlje,
krš kopam
glođem stare granice,
oslobađam ponornice.“
Mislim da sam tačno odgovorila
budući da sam evo, budna.

(Огулин, Хрватска)

(Prevela Valentina Bakti)

THE WITCHES OF KLEK

My Croatian ancestors had many children.
One son was a smuggler, another a partisan,
and until his death he stayed angry with his father
for pulling strings to get him out of the Ustaša prison—
for not letting him die with dignity, as a partisan.
He would burn money in public, even wanted
to jump into the Ogulin abyss,
and because of that he never received any
high
communist
rank.
Most of his brothers and sisters died,
not by their own will,
and my grandmother ended up in an asylum,
not by her own will,
but was forcibly pushed
into the abyss, like Zulejka.

Yesterday she appeared in my dream,
buried her palms in the soil
and asked me, “Are you asleep?”
But it was a trick question.
“Of course not!” I said.
“I too am a witch of Klek.
At midnight I turn into a mole
and secretly, from the dark earth,
I dig through the karst,
gnaw at the old borders,
free the underground rivers.”
I think I answered correctly,
since here I am: awake.

(Ogulin, Croatia)

(Translated by Marija Dragnić)

ВЕШТЕРКИТЕ НА КЛЕК

Моите хрватски претци имале многу деца,
едниот син бил шверцер, другиот партизан
и до смрт останал лут на татко им
што со врски го извадил од усташки затвор
што не му дал да умре достоинствено, партизански,
па јавно пари палел, дури сакал и
да скокне во огулинската бездна и
поради тоа, никогаш не добил никаков
висок
комунистички
чин, а
повеќето негови браќа и сестри умреле,
не по своја желба
и баба ми заврши во лудница,
не по своја желба,
туку присилно беше турната
во понор, како Зулејка.

Вчера таа насоне ми се појави,
си ги закопа дланките во земја
и ме праша „спиеш ли?“
Но тоа беше трик-прашање,
„Секако дека не!“, реков,
„И јас сум вештерка на Клек.
На полноќ, во крт се претворам
и скришум, од под темна земја,
продупчувам карсти,
глодам стари граници,
ослободувам понорници“.
Мислам дека точно одговорив
бидејќи еве сум, будна.

(Огулин, Хрватска)
Singer
Најголема љубов ѝ е морето, иако претчувствува дека ќе умре од ајкула.

Filipa Sara Popova (1998) debitovala je zbirkom Skršhen terarijum, za koju je 2024. dobila nagradu Mlada Struga na Struškim večerima poezije. 2025. objavljuje eksperimentalnu knjigu Na ostricata - pesna (Flip Buk). Njene pesme su objavljene u zbornicima Novite dobri vremena, Rukopisi 45, Rukopisi 47, Novo rađanje na zborot, Dionis i Sveti Trifun, kao i u časopisima Umno, Meduza, Reper, Čovek časopis i Kultura Beta. Piše i prozu i druge nefikcijske tekstove, a njen esej je zastupljen u zborniku Tuđo telo. Učestvovala je na Struškim večerima poezije, Skopskom poetskom festivalu, Klincima, Druga priča i drugim književnim događajima.

Filipa Sara Popova (b. 1998) debuted with the poetry collection Skršhen terarijum, awarded the Mlada Struga prize at the Struga Poetry Evenings in 2024. In 2025, she published the experimental book Na ostricata - pesna (Flip Buk). Her poems have appeared in anthologies Novite dobri vremena, Rukopisi 45, Rukopisi 47, Novo rađanje na zborot, Dionis i Sveti Trifun, and journals Umno, Meduza, Reper, Čovek časopis, and Kultura Beta. She also writes prose and non-fiction, with essays featured in Tuđo telo. Participated in Struga Poetry Evenings, Skopje Poetry Festival, Klincite, Druga priča, and other literary events.